Governu Timor La Seriu Investe Iha Turizmu, So Importante Iha Livru, La Justu Iha Pratika

Artigu ne'e kabe ba Teoria Sientista A.J. Burkat iha tinan 1987. Objetivu husi hakerek artigu ne'e, atu fo reflesaun ida ba maluk lee nain sira kona ba investimentu Turizmu no Desenvolvimentu Setor Turizmu iha ita nia rain ne'ebe prioridade hakerek iha livru, maibe la seriu iha investimentu no la justu iha pratika. Timor-leste mak estadu ida ne’ebe demokratiku, soberanu, ukun an ida mesak,hari’i husi povu nia hakarak no iha respeitu ba dignidade moris ema ida-idak nian.Iha ne'ebe hafoin restaura tiha nia indepedensia, Timor-Leste hatuur mata dalan ida hanaran Planu Estratejiku Desenvolvimentu Nasional ho vizaun atu atinje Timor-Leste ho Rendimentu Mediu Altu iha tinan 2030 mai liu husi desenvolvimentu ekonomia, desenvolvimentu rekursu humanu, desenvolvimenu infraestrutura no desenvolvimentu fortalesimentu institusional. Timor-Leste mos desenha nia hanoin ida atu hakuak metin Unidade Nasional, bele hari’i fali,tuba no haburas nasaun ne’e ho responsabilidade, integridade, sinseriedade no komitmentu hodi kontribui ba Edukasaun atu bele garante rekursu humanu kualidade, Saude hodi garante moris saudavel no liliu Turizmu ne’ebe sai setor alternativa ba kresimentu ekonomia povu maubere nian, além de Setor Agrikultura no Petrolífera. Maluk lee na'in sira Hanesan ita hotu hatene, Turizmu mai husi lian latin “tornus” gregu “tornos” katak an extended journey visiting places of interest along the route signifika ema ida-idak hatutan ninia jornada de vizita ba fatin sira ne’ebe tuir nia mais interesante ho objetivu hodi halo paseiu, feriadu, atividade relisioso no enkontru sira. iha 1987, tuir Sienstista A. J. Burkat husi London hateten turizmu iha modalidade haat: Turizmu Resistensia/Históriku, Natureza, Kultural no Reliziosa. Bazeia ba Politika Nasional Turizmu hatur pilar lima mak : Sentidu Prioridade, komprimisiu ba prosperiedade povu, jestaun ba protesaun rekursu natural no kultural ne’ebe dignu, haburas parseria no ema nu’udar nukleu. maluk lenin sira, wainhira ita halo analiza klean ba politika nasional turizmu pilar lima ne'e, ita nia guvernu tau duni prioridade ba setor turizmu, infelizmente ita observa ita nia desenvolvimentu turizmu la'o nakdasak no kada tinan guvernu investe orsamentu kiik husi pursentu rua, husi ida ne'e ita bele hateten katak guvernu la tau duni prioridade maske hakerek no koalia katak setor turizmu prioridade. Iha 2018, Bazeia ba Konferénsia Internasional Geo-Siénsia, tuir resultadu peskija Unidade Sientista Jeolojia Timor-Leste (USJTL) iha Munisipiu Ainaru, ,Baucau, Bobonaru, Ermera, Lautem no Dili identifika Geoturizmu Potensial hamutuk 116 no entre sira fatin 8 mak mais estratégiku hanesan Geoturizmu Area Parke Nasional de Nino Conis Santana, monte Legumau, foho Matebian, foho Ramelau no Kablake, foho Leolaku, foho Ossuala no Ariana, Planaltu Baucau no illa de Atauru. Tuir Dadus SEFOPE, Timor-Leste nu’udar nasaun kiik ne’ebe nakonu ho fatin estrategiku no beleza natural sira atu desenvolve sai fatin turistiku. fatin resistensia mak hanesan Waimori, Laline Larigutu, Mehara, Mausiga, Datina, Soru Kraik, Aiceo, Rekiraka, no sira seluk ne’ebe seidauk identifika. Fatin Historia no Kultura orijem hanesan Uma Lulik sira, iha mos riku ba natureza hanesan Mota Bandeira, Lagoa Sloi-Kraik, Be Manas Marobo, Be Malae, Be Susuben, Lagoa Bikan-Tidi, We Lenas, Doko-mali, Lagoa Natural, no sira seluk tan.
Iha tinan 2020, tuir Peskija Asosiasaun dos Geologus de Luro-Lautem, hatudu katak sitiu turistiku sira hamutuk 36 iha Postu Administrativu Luro, nein ida ita desenvole liliu Foho Legumau, Ili-La'i, Hafa-Hafa, fatin historiku Besimanas, Bee-Tudak Hopo, Lou-Liu, Fusa-Ira, Turizmu Relisiozu sira hanesan Kruz boot Pairafa, Osoliu inklui sira seluk tan. Geoturizmu hirak ne’e Guvernu tenki Desenvolve no kria supra no infraestutura adekuadu hanesan halo Estrada, ponte, bee no saneamentu, uma ba turista sira no hospital, tan turizmu sei fo retornu ba estadu, Timor sei sai país atraiante ida iha mundu, tan ho nia paisajem natural no kultural sira, Tasi ne’ebe moos ezemplu illa de Jaco, Bee-tudak Hopo Luro no seluk tan ne’ebe ho ambiente matak, buras no freska tebes. Tanba Desenvolvimentu husi fatin sira ne’e atu hametin Identidade Nasionál ne’ebe liga ba Prinsipiu Patriotizmu no Nasionalizmu Nasaun nian. Kuandu ita tau prioridade no investe seriu hodi proteja turizmu maka sei lori benefisiu ba iha makro-ekonomia liliu kriasaun empregu, reduz ki’ak, aumenta taxa no hamenus dependensia ba fundu minarai. Ita observa dala barak, ema soe foer arbiru, tesi ai arbiru, sunu rai arbiru no estraga ita nia biodiversidade sira, geodiversidade no diversidade cultural sira. Portantu ita tenki konsensializa konsiensia komunidade nian para evita hahalok degradasaun ka destruisaun ba ita nia ambiente ne’ebe favoravel, konfortavel, seguru no moos nune’e bele influensia turista sira. Permite ha’u konklui katak, guvernu ida ne’e presiza investe makaas iha turizmu ho 5% husi Orsamentu Jeral Estadu kada tinan, tan turizmu hanesan setor produktivu no alternansia ba diversifikasaun kreximentu ekonomia ne’ebe serteza bele lori bem estar ba Povu no Nasaun. Hamutuk ita desenvolve, promove, preserva, proteja, prioritiza, konserva fatin turistiku sira no haburas parseria para lori prosperiedade ba povu no alkansa desenvolvimentu povu ida modesta, gradual no sustentavel ba Povu Timor-Leste. Hamutuk ita investe husi turizmu, iha turizmu ho turizmu ba Timor ida buras,furak no desenvolvidu ba ema hotu. Promove no desenvolve turizmu Timor-Leste, Merese Timor oan hotu nia responsabilidade. Forsa no Susesu ita hotu. Ate Entaun, fique saudavel no seguru, bem hajam.
Hakerek Nain Sergio Alves da Costa Civil Engeenering Student, Faculty of Engeenering Science and tecnology- UNTL.

Comments