Posts

Showing posts from October, 2021

Diskursu Ikus Bispu Dom Basilio Ba Akolitos Sira Iha Uatukarbau

Image
“Amigo de Cristo na sua Misão Evagelizadora”. Uatucarbau-Viqueque, 15 de Agusto, tinan-tinan sempre halo festa boot ba Santu Tarcísiu iha nivel Mundial, iha Tinan 2020, loron 25-27 Fulan Agusto Akólitos Diocese Baucau realiza Kongressu Nasionál Hetan Partisipasaun Maksimu Hamutuk 800 ital iha Quaze Paroquia Uatucarbau. “ Amigo de Cristo na sua Missão Evagelizadora”. Iha tinan 2020 fulan Agusto, Akolitos sira husi Vigarária Foránea Baucau, Lautém, Manatuto no Viqueque ho total 24 Quaze Paroquia no Paroquia sira Halibur Hamutuk Durante loron tolu (25-27/08/2020) iha Quaze Paroquia Uatucarbau hodi Aprende, Reza, haksolok no Refleta kona ba sira ninia misaun, obrigasaun no responsabilidade nu’udar Akólitos iha mundu bazeia ba Tema Kongressu Akolitos Kada Tinan. Ba Aprende Saida ? Aprende kona ba Hahalok diak Jesus kristu nian, dedikasaun no attitude Santu Tarcísio nian no hahalok sira eskolante kristu jesus nian, Akolitos sira ba hamutuk “aprende no aprende para hatene, aprende ...

Governu Timor La Seriu Investe Iha Turizmu, So Importante Iha Livru, La Justu Iha Pratika

Image
Artigu ne'e kabe ba Teoria Sientista A.J. Burkat iha tinan 1987. Objetivu husi hakerek artigu ne'e, atu fo reflesaun ida ba maluk lee nain sira kona ba investimentu Turizmu no Desenvolvimentu Setor Turizmu iha ita nia rain ne'ebe prioridade hakerek iha livru, maibe la seriu iha investimentu no la justu iha pratika. Timor-leste mak estadu ida ne’ebe demokratiku, soberanu, ukun an ida mesak,hari’i husi povu nia hakarak no iha respeitu ba dignidade moris ema ida-idak nian.Iha ne'ebe hafoin restaura tiha nia indepedensia, Timor-Leste hatuur mata dalan ida hanaran Planu Estratejiku Desenvolvimentu Nasional ho vizaun atu atinje Timor-Leste ho Rendimentu Mediu Altu iha tinan 2030 mai liu husi desenvolvimentu ekonomia, desenvolvimentu rekursu humanu, desenvolvimenu infraestrutura no desenvolvimentu fortalesimentu institusional. Timor-Leste mos desenha nia hanoin ida atu hakuak metin Unidade Nasional, bele hari’i fali,tuba no haburas nasaun ne’e ho responsabilidade, integ...

Natureza Korupsaun no Alternansia Solusaun Ba Foinsa’e Iha Presente no futuru

Image
Hakerek Nain Sergio Delekuar. Loron Diak ba maluk lenin sira maka ha'u hadomi Iha artigu badak ida ne'e hakerek nain hakarak haklaken ba ita boot sira kona ba natureza korupsaun ne'ebe mosu iha ita nia rain. Definisaun korupsaun tuir nia natureza maka hahalok ema ka grupu ne’ebe la tuir logika, la reflekta ba interese komun, la tuir konsensu no regra normais no hahalok negativu sira ne’ebe estraga eh halakon fali direitu ema seluk nian. Tipu husi korupsaun tuir hahalok, kondisaun no atetude ema nian. Ezistensia korupsaun influensia husi buat haat mak Oportunidade, Nesesidade, Kanten no Sistema de kontrole ne’ebe fraku. Korupsaun ne’e bainhira ema ida la hala’o ninia knaar tuir tempu, fatin no responsabilidade ne’ebe atribui ba nia hodi halo fali buat seluk, ka aproveita fasilidades publiku hanesan uma, karreta, motorizadas, eletridades, falsifikasaun dokumentus, no simu osan ka halo subornu ba desizaun politika hodi hetan lukru ba nia an sein sakrifisiu, dedikasaun no p...